O poduzetnicima stranog porijekala u Njemačkoj postoje predrasude. Jedna
studija opovrgava brojne klišee ali također navodi da novi poduzetnici
nailaze i na brojne probleme.
Jedna studija izrađena po nalogu Fondacije Friedrich-Ebert (FES) je
pokazala da firme koje su osnovali stranci nisu nastale samo iz nužde.
Ekonomska korist od preduzeća migranata rastu. Oko tri četvrtine miliona
samostalnih poduzetnika stranog porijekla u Njemačkoj stvaraju veliki
broj radnih mjesta - 2,2 miliona, procjenjuje studija.
"Preduzeća koja su oformirili migranti se većim dijelom podcjenjuju", bilansira René Leicht sa Univerziteta u Mannheimu. On je koautor studije i u više navrata je anketirao nekoliko hiljada poduzetnika iz raznih zemalja porijekla.
Broj migranata koji su se poslovno osamostalili se od 1990-tih godina skoro utrostručio. Svaki šesti poduzetnik u Njemačkog je u međuvremenu stranog porijekla - većinom iz Poljske i Turske. "Kada ne bi postojala preduzeća koja su oformila migranti, u nekim mjestima bi bilo problema sa opskrbom", piše u jednom izvještaju i njemačko Ministarstvo za ekonomiju.
Veća obrazovanost
Migranti međutim ne otvaraju samo kioske i supermarkete. Oni su sve obrazovaniji i stoga ih je sva manje u sektoru pružanja "jednostavnih usluga." Svaki četvrti poduzetnik stranog porijekla svoj obrt u međuvremenu ostvaruje pružajući stručne i "moderne " usluge. Inžinjeri, arhitekti, prevodioci, kulturni radnici, ali i osobe koje rade u medijima igraju važnu ulogu, kaže Leicht . Oblasti kao što su "gastronomija i trgovina" predstavljaju još samo trećinu od ukupnog poduzetništva migranata, navodi se u studiji.
Leicht kaže da je jedan od razloga za to činjenica da na tržištu raznovrsnost ponude sve više dobija na značaju. Skoro da više nema "rezervisanih" područja: picerije tako sve više otvaraju istočni Evropljani, konkurencija prodavnica u kojima se prodaje dönner (kebab) je ogromna. Stoga je sve važnije specifično "etničko znanje", kao što je naprimjer poznavanje jezika ili praktično iskustvo o domaćim tržištima, što mnoge dovodi na neobične poslovne ideje, navodi KfW-banka u jednom izvještaju iz augusta.
"Preduzeća koja su oformirili migranti se većim dijelom podcjenjuju", bilansira René Leicht sa Univerziteta u Mannheimu. On je koautor studije i u više navrata je anketirao nekoliko hiljada poduzetnika iz raznih zemalja porijekla.
Broj migranata koji su se poslovno osamostalili se od 1990-tih godina skoro utrostručio. Svaki šesti poduzetnik u Njemačkog je u međuvremenu stranog porijekla - većinom iz Poljske i Turske. "Kada ne bi postojala preduzeća koja su oformila migranti, u nekim mjestima bi bilo problema sa opskrbom", piše u jednom izvještaju i njemačko Ministarstvo za ekonomiju.
Veća obrazovanost
Migranti međutim ne otvaraju samo kioske i supermarkete. Oni su sve obrazovaniji i stoga ih je sva manje u sektoru pružanja "jednostavnih usluga." Svaki četvrti poduzetnik stranog porijekla svoj obrt u međuvremenu ostvaruje pružajući stručne i "moderne " usluge. Inžinjeri, arhitekti, prevodioci, kulturni radnici, ali i osobe koje rade u medijima igraju važnu ulogu, kaže Leicht . Oblasti kao što su "gastronomija i trgovina" predstavljaju još samo trećinu od ukupnog poduzetništva migranata, navodi se u studiji.
Leicht kaže da je jedan od razloga za to činjenica da na tržištu raznovrsnost ponude sve više dobija na značaju. Skoro da više nema "rezervisanih" područja: picerije tako sve više otvaraju istočni Evropljani, konkurencija prodavnica u kojima se prodaje dönner (kebab) je ogromna. Stoga je sve važnije specifično "etničko znanje", kao što je naprimjer poznavanje jezika ili praktično iskustvo o domaćim tržištima, što mnoge dovodi na neobične poslovne ideje, navodi KfW-banka u jednom izvještaju iz augusta.
Nema komentara:
Objavi komentar